ZAJEDNICA TRŠĆANSKIH SRBA

Duhovna i materijalna baština tršćanskih Srba konkretan je primjer kozmopolitskih vrijednosti grada. O brojnim arhitektonskim dostignućima svjedoče crkva San Spiridione i građevine najbogatijih srpskih trgovaca, obitelji Kurtović, Gopčević, Vojnović i Miletić. Srbi naselili su se u Trst početkom 18. stoljeća, privukle su ih olakšice i pogodnosti tršćanske luke, tada osim srba, u Trstu su se uselili trgovci i brodovlasnici iz Boke Kotorske, Hercegovine i Dalmacije. 1719. godine austrijski car Karlo VI. proglasio je grad Trst slobodnom lukom, dajući mu na taj način razne privilegije i povoljnije trgovačke uvjete koji su privlačili Srbe i osmanske podanike. Činjunica da tada grad Trst nije imao pravoslavnog svećenika, bila je dovoljna da obuzda preseljenje brojnih doseljenika, bogati trgovci bili su spremni preseliti se iz mletačkih i osmanskih zemalja samo pod uvjetom da im bude osigurana crkva i svećenik. 1751. godine Marije Terezije proglasila je vjersku slobodu u gradu, originalni dokument još se nalazi u Srpskoj pravoslavnoj vjerskoj zajednici u Trstu.

Akt Marije Terese omogućio je Grcima i Ilirima (takosu austrijanci zvali pravoslavne Slavene) da osnuju vjersku zajednicu i da podignu crkvu u Trstu i to na najprestižnijem dijelu grada. Iz uglavnom vjerskih razloga Srbi su se pridružili već prisutnoj grčkoj zajednici. Tada nastaje prva “grčko-ilirska” zajednica: u prvoj fazi Srbi su sudjelovali u liturgijama i misama pravoslavne crkve San Spiridione, rođene upravo voljom Grka. Postepeno razvijaju se odnosi između dviju zajednica, posebno trgovački, tada odlučuje se stvaranje zajedničke crkve, u kojoj se izmjenjuju liturgije na staroslavenskom i grčkom jeziku.

Međutim, zajednička crkva s Grcima samo je djelomično zadovoljavala duhovne potrebe rastuće srpske zajednice. Osim tumačenja privilegija na drugačiji način, korištila su se dva različita jezika, što je dokaz pripadnosti dvjema bitno različitim kulturama. Misu na grčkom jeziku nije mogla pratiti srpska zajednica i obrnuto. Ti nesporazumi doveli su 1781. godine do mirne odluke o razlazu.
Grci su se preselili na obalu gdje su sagradili grčku pravoslavnu crkvu San Nicola, prepustivši tako crkvu San Spiridione Srbima. 1782. godine osnovana je Srpska škola “Jovan (Giovanni) Miletić” koja i danas djeluje kao dopunska škola priznata od Republike Srbije.

Srbi danas predstavljaju najveću zajednicu stranaca u Trstu, zajednica je dodatno narasla tokom sukoba na Balkanu 1990-ih. Srpsko-pravoslavna vjerska zajednica i danas je simbolično mjesto privlačenja i okupljanja cjelokupne tršćanske srpske zajednice; posjeduje vlastiti crkveni zbor, knjižnicu, povijesni arhiv i groblje.

Srpska pravoslavna vjerska zajednica: http://www.comunitaserba.org/

Srpsko omladinsko kulturno društvo: https://www.acgstrieste.org/