DEVINSKE HRIDI

Prostrane bijele vapneničke stijene s pogledom na more – tako se prestavljaju Devinske hridi.

107 hektara krškog krajolika, nudi bogatu biološku raznolikost te je lako dostupno I običnom šetnjom poznatom stazom posvećenom pjesniku Raineru Mariji Rilkeu. Fauna i flora odražavaju karakteristike Kraškog područja, prijelaznog područja između dviju regija, srednjoeuropske i mediteranske. Vjeverice, gmazovi, kraljevski sokolovi i sjedilačke ptice, poput žutonogog galeba, nastanjuju područje koje se proteže od šuma do mediteranske makije. Ovdje se nalazi jedino mjesto ne svijetu gdje raste Centaurea kartschiana ili kraški različak, endemska biljka koja raste na dijelu litica koji se najviše najbližava moru.

No, nedvojbeni protagonist je bijela vapnenačka stijena prisutna s pojedinačnim tornjevima uz obalu ili s kamenjarima uz greben obilježen žljebovima, tipičnim krškim fenomenima. Vapnenac Duinskih klifova datira od prije oko 100 milijuna godina, iz razdoblja krede. Ljušture morskih životinja i školjke nataložene na morskom dnu doživjele su fenomen petrifikacije i prije 30-ak milijuna godina uzdigle su se prateći pomicanja zemljine kore, primajući okomite ili kose oblike.

Klifovi predstavljaju područje od velikog prirodoslovnog interesa i od 1996. godine dio su Regionalnog rezervata prirode “Falesie di Duino”.