Trst je grad jasnog kozmopolitskog poziva, nalazi se na raskrižju između Istoka i Zapada, s stoga posjeduje stratešku pozicuju bilo pitanje trgovine, politike, znanosti ili kulture. Tjekom stoljeća, povjest grada se isprepliće s razvojom luke.
U kolektivnoj mašti luka Trst ostaje zapamćena po međunarodnoj slavi stečenoj u prvim desetljećima devetnaestog stoljeća kada je prestavljala glavnu luku Austro-Ugarskog Carstva. Tada, po količini pretovarenog tereta luka Trst je bila sedna na svijetu i druga na Mediteranu, odmah nakon Marseillea.
1719. godine car Karlo VI. dodijelio je lukama Trst i Rijeka status slobodne luke (poseban režim s carinskim pogodnostima).
Vladavina njegove nasljednice, carice Marije Terezije od Austrije, označila je početak vrlo prosperitetne ere za čitav grad. Trgovci iz svih krajeva kontinenta, posebice iz mediteranskog područja, potaknuli su gospodarski i društveni razvoj grada, postavljajući temelje za dugogodišnje međunarodne odnose i kulturnu razmjenu. Tijekom devetnaestog stoljeća Trst je doživio značajan demografski rast, koji je išao ruku pod ruku s impresivnim razvojem urbanizma, infrastrukture i industrije.
Od 18. Stoljeća pa sve do današnjeg dana, “poseban režim s carinskim pogodnostima”, predstavlja osebujnu karakteristiku Tršćanske luke. Na današnji dan, pomenuti režim se primjenjuje u pet zasebnih zona, od kojih su tri rezervirane za komercijalne djelatnosti, a preostale dvije imaju industrijsku namjenu.